Sindrom karpalnog kanala karakteriše pritisak na središnji živac (n. medianus) u karpalnom kanalu, koji se nalazi na korenu šake ispod samog dlana. Karpalni tunelgrade kosti ručja i čvrsto vezivno tkivo, fleksorni retinakulum, tj poprečni karpalni ligament.
Unutar samog karpalnog kanala nalaze se tetive pregibača prstiju i središji živac. S obzirom da je kanal ograničen i u njemu nema  slobodnog prostora, vrlo lako dolazi do pojave kompresije živca.

Mehanički pritisak na živac nastaje zbog raznih oštećenja, anomalija, degenerativnih promena zglobova,reumatoidnog artritisa. Često se javlja kod ljudi koji rade na računarima.

Bolest se manifestuje izmenjenim osećajem, trnjenjem, žarenjem koji se šire ka prva tri prsta šake, apotom se javlja bol u korenu šake, naročito noću, a može se širitii kroz dlan i prste, ali i sve do ramena. Dugotrajnije kompresija dovodi do motornih smetnji usled hipotrofije mišića, usled čega se pacijenti žale na smetnje prilikom hvatanja predmeta i ispadanja istih iz ruku. Bolest se znatno češće javlja kod žena nego kod muškaraca, između 40. i 50. godine života.

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkog pregleda pri čemu se posebno obraća pažnja na senzibilitet, motoriku i atrofiju mišića šake. Uz klinički pregled potrebna je i radiološka dijagnostika i elektromioneurografija (EMNG) koja pokazuje mesto kompresije živca.

Lečenje zavisi od  uzroka koji je doveo do pojave sindroma.Simptomatsko lečenje podrazumeva imobilizaciju, a ponekad davanje kortikosteroida i anestetika u karpalni kanal. Vrlo često je potrebno hirurško lečenje koje se sastoji od presecanja poprečnog karpalnog ligamenta čime se uklanja se pritisak na središnji živac.